Prema bh Zakonu o autorskom i srodnim pravima pisana djela koja uživaju autorskopravnu zaštitu su književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi. Prevodi i druge prerade izvornih autorskih djela koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu zaštićeni su kao samostalna autorska djela. Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela ili druge građe (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i slično) koje, s obzirom na izbor, raspored ili način izlaganja svog sadržaja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine.

Recenzija kao pisani prikaz i ocjena umjetničkog ili naučnog djela je jezično, pisano autorsko djelo, ako se radi o individualnoj originalnoj, intelektualnoj tvorevini izraženoj kao pisano djelo.

Autorskopravno nisu zaštićeni:

• ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića,
• službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvještaji, zapisnici, sudske odluke i slično),
• politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava,
• dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu,
• narodne književne i umjetničke tvorevine.

Prevodi svih navedenih kategorija također ne uživaju autorskopravnu zaštitu.

Autor djela je fizičko lice koje je stvorilo djelo. Autorom se smatra lice čije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak označeni na djelu na uobičajeni način, dok se suprotno ne dokaže.

Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dva ili više lica čini nedjeljivu cjelinu, svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo.

Samo fizičko lice može biti autor. Pravna lica mogu biti nositelji autorskog prava. Autor može ugovorom ili drugim pravnim poslom prenijeti na drugo lice pojedinačna imovinska ovlaštenja (autorska imovinska prava) i druga prava autora. Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo.

Djela siročad (orphan works) su sva djela poput knjiga, filmova i novinskih članaka koja su zaštićena autorskim pravom, no čije nositelje prava nije bilo moguće identificirati, ili ako su i identificirani nisu pronađeni unatoč obavljenoj pažljivoj potrazi koja je provedena i evidentirana. Direktiva 2012/28/EU uređuje na nivou EU djela siročad koja se unose u jedinstvenu bazu podataka za cijelu Evropsku uniju koju vodi Ured Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina poslije njegove smrti. U slučaju koautorskog djela rok trajanja zaštite se računa od smrti koautora koji je posljednji umro. Ako je riječ o djelu čiji autor nije poznat (anonimno djelo), rok trajanja autorskog prava je 70 godina od dopuštenog objavljivanja tog djela. Ukoliko je subjekt autorskog prava na kolektivnom djelu ili računarskom programu pravno lice, rok trajanja zaštite je 70 godina od objavljivanja djela, odnosno od nastanka računarskog programa.

Pravo reproduciranja je isključivo pravo fiksiranja djela na materijalnom nosaču (primjerku djela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, djelimično ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav način. Djelo se reproducira naročito u obliku grafičkog umnožavanja, trodimenzionalnog umnožavanja, fotografiranja, fotokopiranja i umnožavanja drugim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnog ili vizuelnog snimanja, izgradnjom, odnosno izvođenjem arhitektonskog objekta i pohranjivanjem djela u elektronskoj formi.

Prava izdavača pripadaju pravima srodnim autorskom pravu. Izdavači imaju pravo na naknadu za reproduciranje svojih izdanja za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu – ova prava traju 50 godina od zakonitog izdanja djela.

Srodna prava su prava koja imaju svoj poseban predmet zaštite koji je uglavnom vezan uz autorska djela. S obzirom na sličan predmet zaštite i bliskost s autorskim pravima nazivaju se i autorskom pravu srodna prava ili samo srodna prava. Srodna prava su prava izvođača, prava proizvođača fonograma, prava filmskih producenata, prava organizacija za radiodifuziju, prava izdavača i prava proizvođača baza podataka.

Autori za djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će bez njihova odobrenja biti reproducirana (kopirana, umnožena) za privatno ili drugo vlastito korištenje, imaju pravo na odgovarajuću naknadu. Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu autorskih djela je dozvoljeno ako se kopija pravi samo u jednom primjerku. Umnoženi primjerci ne smiju biti namijenjeni ili pristupačni javnosti i ovim reproduciranjem se ne smije ostvarivati direktna i indirektna korist. Član 46. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima detaljno reguliše šta je dozvoljeno u okviru privatnog kopiranja.

Naknada za fotokopiranje se plaća prilikom prve prodaje ili uvoza novih uređaja za fotokopiranje i od izrađenih kopija namijenjenih za prodaju. Ovu naknadu plaćaju proizvođači uređaja za fotokopiranje te fizička i pravna lica koja uz naplatu vrše usluge fotokopiranja.

Znači da su fotokopirnice i uvoznici obavezni sa kolektivnom organizacijom zaključiti ugovor kojim regulišu obaveze nastale iz ovog prava i platiti naknadu. Pravičnim se smatra da autori i nosioci prava dobiju naknadu za umnožavanje svojih djela i to je svrha sistema kolektivnog ostvarivanja prava na privatnu i drugu vlastitu upotrebu. Iznos naknade je utvrdilo Vijeće ministara BiH.

Prema važećim zakonima u BiH kolektivna organizacija je ona koja ima dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. U procesu dobijanja dozvole kolektivna organizacija dostavlja popis članova koji su je ovlastili a za obavezno kolektivno ostvarivanje (što jeste privatno kopiranje) ostvarivanje se vrši na osnovu samog zakona, bez obaveze zaključivanja ugovora sa autorom i nosiocem prava. Udruženje Original ima članove iz cijele BiH, a njihov popis je dostupan na stranici Udruženja. Kolektivna organizacija djeluje na području cijele BiH i samo jedna organizacija za istu vrstu prava na istoj vrsti djela može da postoji. Rad kolektivne organizacije je uređen Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava.

Prikupljene naknade se isplaćuju autorima i nosiocima prava prema Pravilima o raspodjeli koja su sadržana u Statutu Udruženja Original. Raspodjela između autora i izdavača se vrši u zakonom utvrđenom omjeru 50:50. U raspodjeli se primjenjuje princip objektivne dostupnosti, prema međunarodno priznatim standardima i u skladu sa bh.zakonodavstvom.